| |||
|
| ||
Sve što vidite na otoku Kapriju prožeto je dominantnim mirisom mora i soli. Ali posebnu svježinu zraku daju mirisi borovih iglica i smole, ružmarina, brnistre, smilja, proljetnih cvjetova limuna, mandarina i ostalog bilja u našem vrtu… Vinova loza - spomenik ljudskom radu Smilje - nježni nagovještaj ljeta Bršljan - zeleni zagrljaj vjernosti Kamilica - svakodnevni ljekoviti užitak Badem - "Kad mendule procvitaju..." MASLINA – SIMBOL MEDITERANA
Maslina - plod sa zlatnim uljem. Još nedozrio svjetlozeleni plod sadrži 15-35% ulja i najbolji je za jelo, dok se za ulje koriste potpuno sazrele masline tamnoljubičaste boje. Od 20 kg maslina (prosječan urod jednog stabla) dobije se 3-5 litara ulja, a bitno je da od berbe do prešanja ne prođe više od 2 dana. Plodovi se zajedno s košticom gnječe u prešama, pri čemu je najbolja metoda "hladnog prešanja", mehaničkog gnječenja bez dodataka otapala i zagrijavanja, jer tako sva prirodna svojstva ostaju nepromijenjena. Maslinovo ulje dobiveno hladnim prešanjem naziva se "djevičansko ulje", a na deklaraciji svakog proizvoda mora biti navedena tehnologija prešanja. Mediteranskim narodima maslinovo je ulje tijekom četiri tisuće godina služilo kao sredstvo plaćanja, u srednjem vijeku se koristilo umjesto gotovine. Upotrebljavali su ga kao lijek, kozmetički pripravak, a i njime su mazane kraljevske glave. Krpa natopljena uljem dobro je sredstvo za čišćenje. Zlatari su ga upotrebljavali za glancanje dijamanata. Zbog karakterističnih svojstava prirodni je konzervans za ribu i sir, koji čuvani u maslinovom ulju mogu ostati upotrebljivi godinama. Sir iz ulja je jedan od najprepoznatljivijih dalmatinskih specijaliteta. Maslinovo ulje, samo ili kao dodatak, neophodna je sirovina za proizvodnju sapuna i sredstava za njegu kože i kose. Koristi se i za pomazanje u religijskim obredima. Postoji legenda da maslina kroz suhu zemlju pušta svoje korijenje u samo more i tako povezuje cijelo Sredozemlje u veliko jezero užitka. JESTE LI ZNALI? ● da sadrži vitamine K, A, E, D, dokazane antioksidanse koji sprečavaju začepljenje krvnih žila ● da ima manju energetsku vrijednost od maslaca i drugih ulja ● da se 77% sastoji od nezasićenih masnih kiselina koje za razliku od zasićenih imaju tzv. dobar kolesterol (za usporedbu, suncokretovo ulje ima samo 31% nezasićenih masnih kiselina) ● da su dermatolozi dokazali da maslinovo ulje, premda nije prikladno za sunčanje, ima prirodni UV zaštitni faktor 20, a preporučuje ga se nanijeti na kožu nakon sunčanja ^^ vrh stranice ^^ VINOVA LOZA – SPOMENIK LJUDSKOM RADU
Dok maslina pruža začin svakodnevnom ritualu jela i služi u vjerskim obredima kao nada u vječni život, vinova loza nagrađuje mukotrpni rad oko nje svojim plodom od kojega se dobiva najpoželjnije piće - vino. Danas se u Dalmaciji uzgaja velik broj sorata vinove loze (više od 80 različitih genotipova), dok je ne tako davno njihov broj bio i znatno veći (više od 150 genotipova). Ovako velik broj sorata svjedoči o dugoj tradiciji uzgoja loze, te visokoj razini znanja starih vinogradara i vinara na ovom prostoru. Mnoge od ovih sorata ograničene su na uske areale rasprostranjenosti, pa tako gotovo svaki otok ili selo u Dalmaciji njeguje svoju tradicionalnu specifičnu sortu. ● da su primoštenski vinogradi u kamenu uvršteni u popis svjetskih spomenika ljudskom radu i da se stoga njihova slika nalazi u predvorju zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku ^^ vrh stranice ^^ RUŽMARIN – SIMBOL LJUBAVI
Ružmarin osnažuje pamćenje, štiti od svakog zla i uroka, pa je postao simbol vjerne ljubavi i prema običaju se nosi na vjenčanju. Tisućama godina ružmarin se koristi u ritualima, kuhinji, u narodnoj medicini. Njegovi ostaci pronađeni su i u egipatskim grobnicama. Legenda kaže da je grm ružmarina imao bijele cvjetove koji su poprimili plavu boju kad je Djevica Marija preko njega prebacila svoj plavi plašt dok se skrivala u njegovom zaklonu pri bijegu u Egipat. Odavno su poznata njegova antiseptična svojstva, pa su njegove grančice često paljene u bolesničkim sobama i sudnicama u svrhu zaštite od "zatvorske groznice", tifusa i kuge. Stavljene pod jastuk tjeraju noćne more. Predaja kaže da je mađarska kraljica Elizabeta dobila od anđela recept za pripravljanje "vodice za pomlađivanje" koja je sadržavala ružmarin. Ružmarin danas nalazi široku upotrebu u kozmetici, medicini i u kulinarstvu kao začin. ^^ vrh stranice ^^ LAVANDA – MIRIS KOJI LIJEČI
Aromatični miris lavande, koji potječe od eteričnog ulja sadržanog u sitnim ljubičastim cvjetovima ove biljke, često susrećemo u različitim kozmetičkim preparatima. Ekstrakt lavande su još stari Rimljani dodavali kupkama kojima su poticali zacjeljivanje rana i stimulirali obnovu kože. JESTE LI ZNALI? ● da su se u jastuke za spavanje dodavali cvjetovi lavande, kako bi svojim mirisom uvodili u miran san ^^ vrh stranice ^^ SMILJE – NJEŽNI NAGOVJEŠTAJ LJETA
Posebnost mirisa opjevana je u mnogim narodnim pjesmama. Tradicionalno se koristi za liječenje i olakšavanje tjelesnih tegoba kao što su alergije, kašalj, glavobolje, hemoroidi, reumatske tegobe, problemi s kožom... Eterično ulje smilja ima široki spektar djelovanja - njeguje kožu, uravnotežava psihofizičko stanje, olakšava fizičke tegobe. Izuzetno je blago, tako da ga mogu koristiti i djeca. Zbog svog regenerirajućeg djelovanja koristi se u kozmetici, pogotovo kod njege dehidrirane i umorne kože. Vrlo je korisno pri ublažavanju ožiljaka, strija i modrica. U ljetnim mjesecima je traženo za zaštitu i ublažavanje opeklina i kože oštećene od sunčanih zraka. Izvrsno djeluje kod stanja kroničnog umora, iscrpljenosti i oslabljenog imunosustava - krijepi i odmara. ^^ vrh stranice ^^ AGAVA – BODLJIKAVA LJEPOTICA
Američka agava predstavlja novost u pučkoj medicini Europe. Najčešće se preporučuje svježi sok i prašak od listova. Svježi sok pomiješan s medom (kadulje) liječi kašalj (hripavac), a istučen list agave koristimo za liječenje opeklina i rana jer smanjuje bol. Prašak agave rastopljen u vodi i pomiješan s medom danas je najviše korišten za liječenje bolesti želuca i jetre, žutice, reume, te za reguliranje menstruacije. JESTE LI ZNALI? ● Agave su prepoznatljive po svom visokom cvijetu koji doseže i do 7 metara. No one cvjetaju samo jednom u svom dugom vijeku od nekoliko desetljeća. I upravo u tim trenucima kada su najljepše i najraskošnije, agave umiru. ^^ vrh stranice ^^ BRŠLJAN – ZELENI ZAGRLJAJ VJERNOSTI
U prošlim je vremenima bršljan bio simbol plodnosti i besmrtnosti. Razlog tome vjerojatno je to što je iznimno otporan i ostaje zelen tijekom cijele godine. Rani kršćani su običavali svoje mrtve polagati na podlogu od bršljanova lišća. U antičkim su se vremenima često zajedno pojavljivali bršljan i vino. Sjenovita, hladna narav bršljana protuteža je vatrenom karakteru vina. Dioniz, grčki bog vina, intoksikacije i plodnosti, jedan je od takvih primjera. Nakon rođenja spasio ga je izdanak bršljana, zbog čega taj bog nosi epitet "Kissos" (=bršljan). Bršljan kao čaj od listova olakšava iskašljavanje i ublažava spazam bronhalnih mišića. Smanjuje grčeve, pomaže kod žučnih kolika i bolnih menstruacija, upala bubrega i mokraćnih putova. Koristi se protiv celulita, naročito uz kupke obogaćene eteričnim uljima cedra i borovnice. U vanjskoj primjeni bršljan koristimo za liječenje raznih čireva i oteklina, reumatskih bolova, otečenih nogu, itd. JESTE LI ZNALI? ● svi dijelovi bršljana su gorkog okusa i otrovni, pa se zbog toga preporuča primjena kontroliranih, gotovih ljekovitih pripravaka ^^ vrh stranice ^^
KAMILICA – SVAKODNEVNI LJEKOVITI UŽITAK Kamilica (Matricaria Chamomilla) je jednogodišnja biljka koja raste na livadama, među usjevima, te duž putova na mjestima izloženima suncu. Biljka cvate tijekom ljeta, a beru se samo cvjetne glavice, bez peteljke, od svibnja do kolovoza. Od njenih cvjetova se najčešće priprema čaj, koji ne služi samo u terapijske svrhe nego i predstavlja svakodnevni užitak. Ono što je čini ljekovitom njeno je eterično ulje, poznato već od 16. stoljeća. Iz žutih cvjetova kamilice se destilacijom vodenom parom dobiva eterično ulje plave boje za koju je zaslužan kamazulen, njen glavni sastojak. Čaj od kamilice je jedan od najstarijih lijekova u kućanstvu. Ublažava bolove i grčeve, regulira probavu i liječi želudac. Pomaže kod glavobolje i umiruje živce. Dobro je sredstvo za ispiranje usta i grla. Blagi čaj daje se dojenčadi umjesto majčina mlijeka. Za odrasle se priprema jaki čaj - dvije žlice cvijeta se prelije s 2-3 dcl vrele vode i ostavi poklopljeno jedan sat. Nakon toga se procijedi, po želji zasladi i pije toplo. U aromaterapiji se eterično ulje kamilice koristi protiv alergija, slabokrvnosti, za opekline, konjuktivitis, dermatitis. Snižava povišenu temperaturu, ublažava depresije, iritabilnost, migrenu i klimakterijske tegobe, liječi akne i pruža ugodan osjećaj unutarnje ravnoteže.
● cvjetne glavice (Matricariae flos) se beru za vruća i suha dana u podne, kad je sunce najviše, jer je tada količina eteričnih sastojaka najveća, a suše se na temperaturi 350°C ● čaj od kamilice se ne smije kuhati jer sadržava hlapivo eterično ulje koje tada ispari i čaj gubi ljekovita svojstva ^^ vrh stranice ^^
Brnistra (žuka) je grmolika biljka cvjetnica (Spartium junceum), a zna narasti do veličine omanjeg stabla. Cvate u drugom dijelu proljeća, žutim cvjetovima promjera 1-2 cm. Cvjetovi su brojni, tako da brda obrasla brnistrom za njena cvata poprime prekrasnu žutu boju i preplavi ih miris. ^^ vrh stranice ^^ LIMUN – OSVJEŽENJE U ŽUTOM
Limun je poznat kao "lijek za sve", jer su sok i kora limuna bogati izvori antioksidansa poput vitamina C i flavonoida koji nas štite od prehlade, infekcija i mnogih bolesti. Osim toga sadrži i vitamin A, vitamine grupe B, te minerale poput kalija i kalcija. ^^ vrh stranice ^^ BADEM - "KAD MENDULE PROCVITAJU..."
Gorki badem je bogat eteričnim uljem, sadrži benzaldehid, vitamin B2, mineralne soli, kalcij, fosfor, kalij, sumpor i magnezij, a cijanovodična kiselina i cijanogenetski heterozid su toksični. Bademi i bademovo ulje se mnogo koriste u kozmetici, a široka je i njegova primjena u kulinarstvu. Ponekad naiđemo na jako gorak badem koji nije jestiv, a to muči i domaćicu kad priprema kolače s bademima. JESTE LI ZNALI? ● Kako razlikovati gorki i slatki badem? Ako badem stavimo u toplu vodu, kožica omekša i lako se skida s jezgre badema koji je sastavljen od dviju plosnatih i mesnatih katiledona. Potrebno je obratiti pozornost na boju katiledone. Ako je ona bijela, radi se o slatkom bademu, a ako je katiledona žućkasta, u pitanju je gorki badem. Neki vjeruju da je Markov kruh (smjesa badema i šećera u omjeru 2:1), ali i sam plod odnosno drvo badema, u Europu iz Kine donio Korčulanin i svjetski putnik Marko Polo. Ipak, vjerojatnija je druga priča koja kaže da je bademu postojbina Sirija odakle je proširen tijekom staroga vijeka, najprije u Grčku. Odatle i zanimljiva priča o njegovoj mitskoj povezanosti s olimpskim bogovima i njihovom seksualnom moći, što prati badem do danas. Mitsko je vjerovanje da bademovo drvo potječe izravno od Zeusa, odnosno da je iz Zeusovog sjemena rođen hermafrodit Agdistis kojega su bogovi odlučili kastrirati, a iz njegovih genitalija je izraslo U židovskim predajama badem simbolizira novi život i besmrtnost, vjeruje se da se iz njegova podnožja može doprijeti do tajanstvenog podzemnog grada Luza, boravišta besmrtnosti. U kršćanstvu badem se rano javlja kao simbol koji je povezan sa začećem, pa se prikazuje uz Djevicu Mariju, posebice na srednjovjekovnoj ornamentici, kao izravna veza s antičkim mitom o Agdistisu. Mandulat ili mendulat je slatkiš od badema, tradicionalan za Božićne blagane. To je često bila slastica koju su mladići darovali djevojkama. Mandulat je bio obrtni proizvod, pa se po njega dolazilo u Split iz raznih okolnih krajeva. ^^ vrh stranice ^^ Dok se odmarate u vrtu, upit ćete u svoje sjećanje boje i mirise, a zvukovi mora i lupkanje valova o obalu razbit će svaku napetost i dovesti vas u stanje blaženstva. Odmor treba doživjeti svim čulima, jer je svim čulima i namijenjen. | |||
| |||
| |||
| |||
Vinova loza (Vitis vinifera) zauzima značajno mjesto u poljoprivredi Dalmacije, kao vjekovna hraniteljica ljudi ovog prostora.
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) je grmolika biljka zimzelenih mirisnih igličastih listića sa sitnim svjetloplavim cvjetićima, a raste samoniklo na kamenitim terenima uz more. 
Lavanda (Lavandula officinalis), mirisna i ljekovita biljka koja se dodavala vodi za pranje lica i rublja, dobila je ime od lat. glagola lavare (kupati se) pa otud i tal. lavanda i ven. levanda. 
Koristi se kao dodatak sapunima, šamponima, parfemima, te mirisnim vrećicama za ormare.
Smilje (Helichrysum italicum) je mediteranska biljka koja raste na sunčanim kamenjarima i padinama, u pukotinama stijena, napuštenim vinogradima i na rubovima putova, a cvjeta od lipnja do srpnja. 
Agava ili aloja (Agave Americana) je biljka s dugim mesnatim listovima od čijih se niti nekad pravio konop.
do srpnja. Raste po cijelom Sredozemlju, a u Hrvatskoj najviše oko Dubrovnika kao poludivlja biljka na strmim obalnim kamenim stijenama.
Bršljan (Hedera heliks) je trajna zimzelena penjačica koja naraste do 50 m visine, srcolikih listova i zelenožutih cvjetova. Nakon što zeleni plodovi sazriju, potamne u proljeće. Cvate od listopada do studenog.
JESTE LI ZNALI?
BRNISTRA – ŽUTI OBLAK MIRISA
Limun (Citrus medica) je zimzeleno drvo visine do 10 metara. Listovi su duguljasti, cvjetovi su obično pojedinačni, bijele boje, a s vanjske strane ružičasti. Cvjetovi lako opadaju sa stabla. Plod limuna mesnat je i sočan, kiselog okusa. Limun je suptropska biljka osjetljiva na niske temperature. 
Badem (Prunus amygdalis communis) nazivamo i bajam(a), mendula, mandula, mindol. Drvo naraste do 4m visine. Listovi su duguljasti, šiljasti i nazubljeni na rubu. Cvate ružičastim cvjetovima već od siječnja. Plod badema je koštica duguljastog oblika s jednom ili rjeđe dvije sjemenke. Kao mediteranska biljka uspijeva u Dalmaciji i Primorju. U kasnu jesen beremo plodove s kojih skidamo ostatke ovojnice i sušimo na suncu.
drvo badema. Mit se dalje isprepliće s Nanom, kćerkom boga rijeka Sangariusom, koja je ostala trudna uz pomoć bademovog ploda. Čini se da su Grci donijeli na Jadran stablo badema, prvo na Vis (Issa), Hvar (Pharos), Trogir (Traguriom) i Stobreč (Epetion). Rimljani su ga dalje širili svojim carstvom i to pod imenom "grčki orah" kako ga spominje Katon još u 2.st.pr.Kr, a u 1.st.po.Kr. Columella ga naziva "amigdala", imenom koje mu je ostalo do danas.
